Uticaj godišnjeg doba na naše raspoloženje?

Promjena godišnjih doba često ima dubok uticaj na naše fizičko i mentalno blagostanje, a čini neizbježnu konstantu u našem životu. Ovaj fenomen pruža zanimljiv uvid u to kako spoljašnje okolnosti mogu uticati na naše unutrašnje stanje uma i kako ima duboku povezanost sa našim emocionalnim stanjem. Promjene godišnjih doba mogu imati poseban uticaj na ljude koji se suočavaju sa depresijom ili nekim drugim tegobama, takođe ne treba zanemariti uticaj na stariju populaciju koji je veoma veliki.

Svako godišnje doba osim promjene pejzaža, nosi sa sobom i promjene u nama samima, što ne znači da će svako godišnje doba uniformno uticati na svakog pojedinca, niti da ćemo se mi na isti način suočavati sa određenim periodom svake godine. Treba uzeti širu sliku u obzir, naravno da je uticaj iz prirode mnogo veliki, međutim ima dana kada nam kiša pruža mir i osjećaj slobode, iako nam je svima prva asocijacija sumorno melanholično raspoloženje i pad energije.

 Predstojeći period većinom željno iščekujemo, izlazak iz tmurnog vremena često izgleda kao nada za neke nove početke, zdravije navike, više ljubavi prema sebi i drugima. Proljeće se često povezuje sa buđenjem prirode, dolaze sunčani dani, dan traje duže što za posljedicu ima povećanje opšte vitalnosti, ali praktično gledano i više vremena za organizaciju svojih dnevnih aktivnosti. Ipak, kao što sam već pomenula, teško je govoriti o nekom globalnom efektu, čovijek treba da sluša svoj unutrašnji svijet, da obrati pažnju na to kako njegovo tijelo reaguje na ono što se sada dešava oko njega i da eventualne akcije prilagodi onim senzacijama i informacijama koje su jedine važne i autentične u ovom kontekstu. Recimo baš ovaj period kada se očekuje da smo dobro raspoloženi, može da bude opterećujući i veoma težak za osobu koja se prosto trenutno suočava sa nekim životnim izazovima. Kako bi bolje razumeli šta želim da kažem, zamislite sebe kako jedete svoje omiljeno jelo, napravljeno na najbolji mogući način, ali ne osećate ukus jer ste prehlađeni. Iako možda zvuči suviše banalizovano, baš to je ono što najlakše oslikava loše psihičko stanje koje ostaje loše uprkos tome što je vreme mnogo lijepo i što se možda nalazimo na mjestu na kom smo nekada ranije mnogo željeli da budemo. Vrativši se na pređašnji dio teksta, vidim ustvari glavni problem koji mi se nehotice provukao, kao što nam se često u razgovoru desi da kažemo stvari samo iz navike jer smo tako naučili, objasniću na šta mislim. 

Rekla sam da se od nas očekuje. Radom na sebi, shvatimo koliko se stvari od nas očekuje, odnosno koliko nam se toga nameće iz okoline pod uticajem društva, porodice, kulture kojoj pripadamo i slično. Sve dok pokušavamo da ispunjavamo vizije drugih o tome kakvi treba da budemo, udaljavaćemo se od sebe i na kraju shvatiti da smo zaglavljeni u osjećaju opšteg nezadovoljstva i nedovoljnosti. Često se pitamo šta da radimo i kako da pomognemo sebi samima, vjerujem u to da je u nama odgovor samo je pitanje koliko smo spremni da istražujemo sebe, ali mislim da je dobro sebi pružiti šansu. 

Dajte sebi vremena da vidite kako se stvarno osjećate u vezi sa onim što dolazi, prije nego što krenete iz navike da uradite onako kako bi trebalo. Malo je toga čime zaista možemo da upravljamo u životu, pa tako ni naš um nije potpuno pod našom voljom, ali malo mentalne higijene može da nam obezbedi ljepše i sigurnije mjesto za življenje, bez obzira na to šta vidimo kroz prozor.